Fri03292024

Poslednja izmena:11:54:17 AM

Back TURIZAM PLANINSKI TURIZAM Ranko Milanović: Tara, najsigurnije stanište za 50-tak mrkih medveda uskoro turistička atrakcija

Ranko Milanović: Tara, najsigurnije stanište za 50-tak mrkih medveda uskoro turistička atrakcija

  • PDF

Najlepša planina zapadne Srbije - Tara, prosečne nadmorske visine 1.000 - 1.200 metara, sa najvišim vrhom Kozji rid (1.592) i najnižom kotom na kojoj se nalazi jezero Perućac (291), 13. jula 1981. godine je, odlukom Narodne skupštine SR Srbij,e proglašena Nacionalnim parkom, a briga o njoj poverena JP Nacionalni park „Tara“. Pretpostavlja se da su obronke Tare na severnoj strani u tercijeru zapljuskivali talasi Panonskog mora, što objašnjava opstanak nekih retkih vrsta.

Pre svega, Pančićeve omorike, vrste četinara koju je posle 22 godine pronašao Josif Pančić (1875.) u Zaovinama. Ovaj živi fosil svetske flore predstavlja naučnu zagonetku i, mada je u dalekoj prošlosti nastanjivala sve kontinente, zadržala se samo na području planine Tare. Ono što je, kako ju je iz milošte zvao - „ledena lepotica“ za biljni svet, to je Pančićev skakavac u svetu životinja, kojeg je naš čuveni botaničar pronašao 1881. On je takođe preživeo ledeno doba i danas slične vrste mogu da se nađu još samo na Madagaskaru i Pirinejskom poluostrvu. Taru nastanjuje oko 1.100 biljnih vrsta (1/3 flore Srbije), oko 60 vrsta sisara, od kojih najviše pažnje poslednjih godina izazivaju mrki medvedi. Rukovodilac službe turizma i edukacije NP „Tara“, gospodin Ranko Milanović, objašnjava da je Tara glavno i najsigurnije stanište mrkih medveda. Procena je da u Srbiji ima oko 70 jedinki, od toga 50-tak nastanjeno na području Tare. NP „Tara“ poslednjih deset godina radi praćenje medveda, što podrazumeva njihovo bezbedno hvatanje, uspavljivanje, vršenje svih neophodnih merenja i DNK analiza (od fizičkih merenja do vađenja uzoraka krvi i uzimanja uzoraka dlake), posle čega jedinka dobija čip i ogrlicu, koju u zavisnosti kako je programirana, nosi dve- tri godine. - Praćenjem se dolazi do informacija o njihovim navikama, kretanju radi efikasnije zaštite. Takva praksa je pokazala da ne možemo govoriti o tarskom medvedu već medvedu koji ima najadekvatnije stanište na Tari. Reč je o jednoj regionalnoj populaciji medveda koja sa Tare prelazi na teritoriju Centralne Srbije, BiH, Crne Gore. Do sada je obeležno 18 medveda. Od toga je 14 sa ogrlicom, a trenutno se prati šest. To su brojke o kojima precizno možemo da govorimo - kaže gospodin Milanović. Na pojedinim mestima NP „Tara“ postavljene su kamere, tzv. foto zamke, koje reaguju na pokret i toplotu. Na taj način dobijeno je obilje snimaka ne samo medveda već i drugih vrsta, a sve u cilju začetka nove aktivnosti - dovođenja turista radi posmatranja medveda. Zaposleni u NP „Tara“ došli su na ideju da ovaj turistički proizvod razviju, i malim grupama turista ponude mogućnost dolaska i upoznavanja sa NP, i u pratnji vodiča - rendžera izađu na terene, hranilišta i provedu nekoliko sati na čekama u nadi da će imati priliku da vide medvede u prirodi. Akcija zajednički spovode NP „Tara“ i Svetska organizacija za prirodu (WWF). Naš sagovornik ističe da je iskrivljena slika o medvedima, a njihovo označavanje kao krvoločnih, stvar je ljudske percepcije i uticaja medija, i da u našoj zemlji nije zabeležen slučaj da je medved nekog usmrtio. Bilo je bliskih susreta sa manjim ili većim posledicama, ali istina je da se medvedi klone čoveka jer im on nije plen. Mrki medved je svaštojed, ali mu je u ishrani prvenstveno biljna hrana. Uzrok eventualnog napada je ako se oseti ugroženim, npr. kada se naleti na mečku sa mečićima. U najvećem delu Evrope mrki medved je istrebljen, tako da ga ima u nekim izolovanim područjima bivše Jugoslavije, Rumunije, Švedske... Na Tari nisu značajne samo flora i fauna. Tu je i kulturno-istorijsko nasleđe, manastir Rača iz XIII veka, zadužbina kralja Dragutina, stećci iz XIV i XV veka, od kojih je sačuvano svega 93 spomenika. Zbog svog značaja lokalit „Mramorje“ je 1968. zaštićen kao spomenik kulture od izuzetnog značaja za Srbiju. Drina sa rekom Vrelo (najjačim kraškim vrelom u NP čija se voda uliva u Drinu posle tačno 365m), je u akciji izbora sedam srpskih čuda prirode u organizaciji Turističke organizacije Srbije proglašena za prvu prirodnu lepotu Srbije.

Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com