Fri03292024

Poslednja izmena:11:54:17 AM

Back TURIZAM TURISTIČKE ORGANIZACIJE Novi Sad - kapljica kosmosa između istoka i zapada, severa i juga

Novi Sad - kapljica kosmosa između istoka i zapada, severa i juga

  • PDF

Kada iz urbanih slojeva beogradske zbilje i glamurozne uređenosti Budimpešte stignete u Novi Sad učini vam se da ste ušli u privlačne ritmove lakoće i bliskosti. Široki središnji novosadski bulevar, moderno zamišljenih kontura, koji još uvek isijava bliskost socijalističkog perioda, odlučno vodi u splet multietničkog arhitektonskog miljea karakterističnog za srednju Evropu 19. i početka 20. veka.

Tornjevi i kupole protestantskih crkava, grkokatoličke crkve, sinagoge, rimokatoličkih i pravoslavnih hramova određuju jezgro grada koji je od Marije Terezije otkupio slobodu 1. februara 1748. i započeo novi život pod imenom Neoplantae (Нови Сад, Neusatz, Új-Vidégh).
Od tada se u njegovom centru, zaslugom arhitekata, među kojima su bili i oni evropske reputacije, podižu zgrade i palate u stilu klasicizma, eklekticizma, secesije, bauhausa i moderne... Svaka od mnogih novosadskih etničkih i verskih zajednica trudila se da svoje hramove i kulturne institucije ulepša i unapredi dajući tako doprinos konceptu multietničnosti i pre nego što je isti ušao u javni prostor. Sve novosadske zajednice su stremile da unutar različitih društvenih i političkih sistema ostvare jednakost kultura i time doprinesu opštem, privrednom i kulturnom razvoju grada. Markantne građevine, trgovi, hramovi, gradski parkovi, institucije kulture i prosvete živo svedoče o tome. Materijalna i nematerijalna kulturna baština stvarana u prošlim vekovima osnov je na kome počiva interaktivna mreža naučnih i kulturnih institucija, što Novi Sad danas čini prostorom aktivnog susreta kultura i različitih identiteta. To je grad muzeja, galerija, manifestacija od kojih je muzički festival EXIT stekao internacionalna priznanja i neospornu prepoznatljivost.
Ono što najsnažnije određuje Novi Sad nekad i sad je ozbiljna lakoća svakodnevnog života njegovih stanovnika, mnogojezičnost komunikacije, radost učestvovanja u različitim i istim svetkovinama. Možda zbog toga se u Novom Sadu tako revnosno proslavljaju dva Božića i dve Nove godine. Ritmovi rasterećene komunikacije lako uključuju sve znatiželjnike u neočekivani, ali prijatan razgovor na trgu, ulici ili restoranu. Čak i sat na Tornju Petrovaradinske tvrđave uverava svakog, ko bi da se vrati zadatim obavezama, da su sati, a ne minuti prava mera stvari.
Raspoloženi žamor ljubitelja ćaskanja svih generacija tradicionalno se može sresti u mnogobrojnim restoranima, kafeima i baštama gradskog centra. Potreba za doživljajem neposrednog i nepretencioznog susreta osvaja one koji gaje otvorenost prema stvarnosti. Zato se Novi Sad lako zavoli i teško zaboravlja. A uspomene koje se ponesu najpre se mogu razumeti kao lagana toplina koju pruža omiljeno i ležerno odelo, kome se često vraćamo.
Petrovaradinska tvrđava – Gibraltar na Dunavu, do koje vode svi novosadski putevi, podseća da je novosadski prostor često bio poprište sukoba civilizacija, kultura i političkih pretenzija. Austrijska tvrđava, izgrađena radi zaštite južnog oboda moćne Habzburške monarhije u 18. veku, danas je naznačajnija turistička znamenitost Novog Sada. Savremena pozicija Gibraltara na Dunavu se ogleda u razvoju inovativne i kritičke kulturne produkcije. Nekadašnji vojni prostori Tvrđave je već više od pedeset godina dom Likovnom krugu, najvećoj neformalnoj koloniji umetnika na svetu, koja broji oko dve stotine mahom slikara.
Poslednjih godina uz tradicionalnu kulturnu produkciju grupišu se programi i dešavanja nastali na platformi nove kulturne matrice - ka avangardi i alternativi. Nova, kreativna energija koju nose omladinske grupe i organizacije doprinela je da, uz već prepoznatljivu tradicionalnu kulturnu platformu, Novi Sad bude Evropska prestonica kulture 2021. i Omladinska prestonica Evrope 2019.
Južne padine novosadskog područa pripadaju čudesnoj Fruškoj gori. Na osamdeset kilometara dugačkom Fruškogorju smestilo se šesnaest pravoslavnih manastira, isto toliko jezera, zaštićeni prostori istoimenog nacionalnog parka, zatim etno kuće i mnogobrojne vinarije. Sadržajnost i raznolikost Fruške gore su večiti motivi za ponovni dolazak.
Severni prostor Novog Sada pripada panonskoj kulturi življenja čija su najreprezentativnija znamenja – salaši. To su ostrva u moru panonske ravnice koja čuvaju duh i ritmove nekih prošlih vremena, konje koji jure ravnicom i toplinu zidanih peći koja odoleva snegovima i vetrovima Karpata.
Davno prošlo vreme baroka, danas je ovde živo u gastronomskom bogatstvu i raznovrsnosti, ali i u načinu na koji se hrana i uživanje u njoj slavi. Salaši, čarde na Dunavu i vinski putevi na obodima Novog Sada posetiocima pružaju mogućnost da dožive svo bogatstvo tradicionalne hrane, vina i seoskih običaja.
Ono što je neprolazno, uvek sudbinski moćno u novosadskom identitetu je Dunav, koji kao glavna ulica protiče gradom, oblikujući ne samo geografiju prostora već i način na koji stanovnici grada razumeju svet. Zato je danas Novi Sad, grad na Dunavu, grad evropske istorije, jedinstvene tradicije i balkanske gostoljubivosti.
Dobrodošli.
Tekst: Gordana Stojaković
 

Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com