Mogućnost povezivanja nauke i privrede, kao osnov za dugoročan razvoj svih sektora društva, tema je Sajma „Nauka za privredu“ koji je održan 04. i 05. decembra u Kongresnoj sali Novosadskog sajma, na inicijativu Pokrajinske vlade. Jedan od učesnika ove sajamske priredbe je i Poljoprivredni fakultet Univerziteta u Novom Sadu, sa ciljem prezentacije delatnosti fakulteta u okviru svih osam departmana, sa svim segmentima kojima može da podrži privredu.
Direktor Departmana za voćarstvo, vinogradarstvo, hortikulturu i pejzažnu arhitekturu, doc. dr Dragoslav Ivanišević, ističe da je dobra saradnja ove visokoobrazovne insitucije sa privredom od samog njenog osnivanja bila odlična, da se neguje decenijama i u svim oblastima. Po njegovim rečima Poljoprivredni fakultet je zaslužan za brojne inovacije, posebno u oblastima vinarstva, voćarstva i povrtarstva, za transfer znanja, uvođenje novih znanja i da će tim putem i nastaviti. Napominje, da nije reč samo o davanju informacija i prenosu znanja, već i u ideji da ponudi konkretna tehnološka rešenja s kojima može pomoći u praksi. Poljoprivredni fakultet organizuje niz skupova za sve vidove poljoprivredne proizvodnje, što je posebno bilo izraženo tokom ove godine. Značajno je da Poljoprivredni fakultet nudi konkretna tehnološka rešenja, u određenim fazama čak i vođenje proizvodnje za početnike koji tek ulaze u proizvodnju. Za one sa bogatim iskustvom fakultet je spreman da pruži pomoć, podršku i da učestvuje u razvoju novih tehnologija. Saradnja Poljoprivrednog fakulteta je intenzivirana sa malim poljoprivrednim prizvođačima u privatnom sektoru, ali i sa velikim, mahom privatnim kompanijama, koje investiraju u poljoprivrednu proizvodnju, i gotovo da nema veće kompanije koja nije učestvovala u razvoju proizvodnje ili razvijala svoje tehnologije bez direktnog ili indirektnog učešća ove institucije. Prilikom dobijanja titula Evropske prestonice kulture 2021 i Omladinske prestonice Evrope 2019, apostrofiran je doprinos Poljoprivrednog fakulteta. Dr Ivanišević objašnjava da se fakultet nalazi u Novom Sadu, u centru poljoprivedne proizvodnje i da je samim tim logična činjenica, da pored decenijske edukacije poljoprivrednika, unapređenja poljoprivredne proizvodnje, do izražaja dolaze i sekundarni faktori i podseća:
- Segment vinske kulture je u tome imao veliku ulogu. Vinska kultura, proizvodnja i kultura pijenja vina vezane su za ekonomski, ali i socijalni razvoj jedne zajednice. Što narod više poznaje vino i posvećuje mu pažnju, to odražava njegov napredak. Možemo reći da je u poslednjih deset godina taj napredak očigledan, a i nesumljiva je direktna uloga Poljoprivrednog fakulteta u tom razvoju i vinogradarstva i vinske kulture i podizanje rejtinga srpskog vina u svetu. Interesovanje za poljoprivrednu proizvodnju u Srbiji raste. Jedan od parametara je i interesovanje studenata za ovaj fakultet. Godinama unazad fakultet uspeva da popuni sva budžetska i samofinansirajuća mesta. Razlog tome je i permanentan rad na usavršavanju programa, razvoju studentskih programa koji su prepoznati od strane studenata, ali i traženi od strane privrede. Treba istaći, da je mali broj inženjera poljoprivrede koji su završili fakultet, a da nisu uspeli da nađu posao u roku od godinu dana.