Fri03292024

Poslednja izmena:11:54:17 AM

Back PRIVREDA INSTITUCIJE Milutin Aničić: Razmišljanje jednog privrednika

Milutin Aničić: Razmišljanje jednog privrednika

  • PDF
  • Prethodna
  • 1 of 2
  • Sledeća

Milutin Aničić, vlasnik preduzeća "Tehnovar", društva za proizvodnju, unutrašnju i spoljnu trgovinu i usluge Beograd (Miloja Pavlovića 4, Kaluđerica), bio je jedan od govornika na 5. godišnjoj biznis konferenciji, koju u cilju sumiranja poslovnih rezultata, organizuje Vojvodina Metal Klaster (VMC). Gospodin Aničić je kao uspešan privrednik, iskoristio vreme koje mu je dato i u svom obraćanju, na osnovu svog dugogodišnjeg iskustva dao neke smernice i predloge u cilju afirmacije i perspektivnosti poslovne klime u Srbiji.

Gospodin Aničić se osvrnuo na vreme postojanja velikih trgovinskih kompanija poput Centrotextila (70-tih godina prošlog veka najvažnijeg jugoslovenskog modno-trgovinskog lanca sa 133 radnji i robnih kuća), Agrovojvodine (lidera u mnogim privrednim oblastima decenijama je beležila impresivne poslovne rezultate ne samo u SFRJ, već i u svojim predstavništvima u velikim evropskim centrima), Tehnopromet, Rudnap i sl.. Po njegovim rečima, te kompanije su davale podršku proizvođačima, pa je npr. tekstilna industrija u tim godinama bila veći izvoznik čak i od poljoprivredne. Gašenjem Centrotextila tekstilna industrija je propala. - Danas su proizvođači prepušteni sami sebi. Internet i sajmovi nisu dovoljni za osvajanje stranih tržišta, pa ni izvoza. Bez žive reči, ličnog kontakta, nema novih poslova. Privredna komora (PK) se svela na konferencijske susrete. Jednom prilikom je dr Nenad Popović, aktuelni ministar bez portfelja u Vladi Republike Srbije, izjavio da austrijska komora u Rusiji ima 400 službenika, a srpska samo tri. Posebno mikro i mala preduzeća nemaju niti dovoljno iskustva, niti finansija za osvajanje stranih tržišta. Govorim u globalu. Čast izuzecima. Nije redak slučaj, da nas strane kompanije ovako male i nepoznate neće ni da prime na razgovor, a naše e-mailove guraju nepročitane u korpu - objašnjava trenutno stanje gospodin Aničić. Podseća da je nekada postojao Zakon - izvoz radi uvoza i da bi trebalo razmotriti ponovno uvođenje ove mogućnosti, jer se uvozi sve i svašta, bez ikakvih obaveza što utiče na slabljenje naših proizvođača. Gospodin Aničić rešenje vidi u sposobnim ekonomskim službenicima/izaslanicima koji bi nalazili nova tržišta za srpske proizvode. One koji ne postižu dobre rezultate trebalo bi smeniti. Mikro i mala preduzeća bi na ovaj način za dve godine zaposlila najmanje 50 hiljada novih radnika, a njegovo preduzeće primerice, zaposlilo bi ih dvostruko više. Osim toga, sva preduzeća koja bi dobijala nove poslove na ino tržištu izdvajala bi dodatna sredstva za imenovanje tih ekonomskih službenika/izaslanika, što po njegovim rečima nije Utopija. Tada bi poslodavci koji prijavljuju radnike sa minimalnim ličnim dohotkom i dalje plaćali doprinose po sadašnjoj stopi, a oni koji prijavljuju na celokupan iznos trebali da imaju procentualno umanjene doprinose. Tako bi se u državne fondove slivala veća količina novca nego do sada. Paralelno sa usvajanjem njegovih sugestija za osvajanje stranih tržišta, potrebno je putem medija, sredstava javnog informisanja, neko vreme svakodnevno u udarnim terminima pozivati vlasnike proizvodnih preduzeća koji to žele, a i imaju kvalitetet i konkurentne cene, da pošalju podatke u elektronskoj formi PKS, i razvrstati po privrednim granama, da bi budući predstavnici lakše mogli obrađivati ino tržište. Gospodin Aničić ima sugestije i za PK, koje bi trebale da pomognu oko masovnijeg udruživanja poslodavaca.
Kao najveći problem u poslovanju izdvaja sivu ekonomiju i predlaže obuku i zapošljavanje nekoliko stotina inspektora koji bi svake nedelje menjali terotoriju na kojoj rade, da se spreči korupcija. Time bi se smanjila mogućnost korupcije. Istovremeno trebalo bi uvesti drastične kazne za one insprektore za koje se utvrdi da su primali mito. Stalno se govori o višku zaposlenih u državnoj upravi pa bi ovo bio predlog kako da se prekvalifikuju za vršenje ovakvih poslova. Time bi se državni budžet znatno uvećao. Posebno treba uvesti u Zakon da krivično odgovaraju oni koji angažuju radnike na crno. Subvencije stranim investitorima trebalo bi odrediti prema visini zarade budućih zaposlenih.

Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com