Osnovana je oktobra 2000. godine sa ciljem unapređivanja znanja i opšte kulture stanovništva kada su u pitanju gljive. Uslov za članstvo je položen ispit o poznavanju gljiva. Ovaj program je poslužio kao osnova provere znanja za zvanje GLJIVAR u okviru Mikološko-gljivarskog saveza Srbije, u okviru kojeg je prvi put primenjen 2017. godine. Od 2003 - 2009. godine Asocijacija je istražila veliki deo teritorije Srbije i zapadnog Balkana i napravila popis gljiva dokumentovan fotografijama. Kao rezultat ovog sistematskog rada 21. avgusta 2009. godine iz štampe je izašla enciklopedija „Gljive Srbije i zapadnog Balkana“, autora Branislava Uzelca.
Od 2015. Asocijacija je sve svoje aktivnosti usmerila na osnivanje i organizaciju rada Mikološko-gljivarskog saveza Srbije. Trenutno broji 18 aktivnih članova, na čelu sa predsednikom Branislavom Uzelcem i sekretarom Goranom Miloševićem.
Tokom osamanaest godina delovanja Asocijacija gljivara može da se pohvali sledećim projektima: Gljive Obrenovca, 2003.; Biodiverzitet i gustina naselja gljiva u NP “Tara” i mogućnosti valorizacije, 2004.; Gljive Beograda - diverzitet, ekološka uloga i značaj, 2008.; Gljive Srbije i zapadnog Balkana, 2003-2009.; Gljive Bojčinske šume, 2010.; Zaštićene vrste gljiva Srbije, 2011. Asocijacija gljivara Beograd učestvovala je na IX Međunarodnom kongresu mikologa u Edinburgu i XVI Kongresu evropskih mikologa u Porto Karasu. Asocijacija gljivara Beograd ostvarila je saradnju: Istraživanje rasprostranjenosti vrste Amanita phalloides metodom mapiranja i analize DNK, dr En Pringl (Anne Pringle), Univerzitet Harvard; Istraživanje postojanja novih vrsta ektomikoriznih vrsta gljiva u našim krajevima, dr Endi Tejlor (Andy Taylor), Univerzitet Aberdin; Kurs ishrane u prirodi, specijalne jedinice, Vojska Srbije; Osnivanje svetske Asocijacije za zaštitu gljiva, dr Dejvid Minter (David Minter), dr Anders Dalberg (Anders Dahlberg); Saradnja sa američkim mikolozima, Else Velinga, Dimitar Božančev; Saradnja sa mikolozima iz Grčke, Jorgos Konstantinidis, Udruženje ljubitelja gljiva zapadne Makedonije.
Organizovala je petnaest različitih kurseva koje je odslušalo više od 500 polaznika. Pored predavanja članova Asocijacije gljivara Beograd tokom zime organizujuje i gostovanja predavača iz drugih organizacija i institucija, na teme: Uloga gljiva u bioremedijaciji, dr Vojin Petrović, Asocijacija gljivara; Gljive i radioaktivnost, prof. dr Gordana Vitorović, Fakultet veterinarske medicine iz Beograda; Mikološki kompleks na Salix vrstama sa područja srednjeg Podunavlja, dr Miroslav Marković, Institut za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu iz Novog Sada; Akutna trovanja gljivama, prof. dr Slavica Vučinić, Klinika za toksikologiju VMA; Mapiranje gljiva Fruške gore, prof. dr Maja Karaman, PMF Departman za biologiju i ekologiju iz Novog Sada.
U ulozi organizatora izložbi gljiva, Asocijacija je od 2001 - 2011. polovinom oktobra organizovala u Domu sindikata u Beogradu Veliku izložbu gljiva Srbije. Svake godine je bilo izloženo oko 300 vrsta gljiva. U ulozi organizatora izložbi našla se i u drugim mestima: u Banjaluci (2000, 2001.), Bijeljini (2000.), na Mitrovcu na Tari (2003.), u Obrenovcu (2003, 2004, 2005, 2006, 2007.).


















