„Divno jutro je osvanulo posle skoro cele sedmice pljuskova koji su nas pratili i po više puta dnevno. I šta raditi posle tolikih kiša?
Nisam baš imao dilemu i eto mene u Fruškoj gori sa koleginicom Jelenom. Krenuli smo na foto safari i traženje gljivarskih noviteta u Fruškoj gori.
Branje gljiva uopšte nije bilo u planu, ali kotarice na kraju nikako nisu mogle ostati prazne. A okolo sve vlažno, možda malo i previše. Ali sunce sija i šuma se taman toliko prosušila da se hoda kao po tepihu.
Odavno nisam video toliko vrsta gljiva u jednom danu. Naravno nisam sve vrste fotografisao već samo neke koje su mi u tom trenutku bile zanimljive i naravno, ono zbog čega sam i došao u FG, a to su nove gljive.
Plan je bio da ostanemo u FG do 13h, ali to je bio samo plan. Jedva smo se odvojili od predivne šume i brda obraslih mahovinom u blizini Manastira Jazak.
A da li se šetnja isplatila?!
Ako pogledate fotke koje sam izdvojio videćete i sami da jeste.
- Za početak (fotografije 1, 2) jedna veoma retka gljiva. Pojavi se u neko vlažno jutro kada su uslovi pogodni. Na primer kada cele sedmice pada kiša. Do 8h je već izrasla u svojoj punoj lepoti, a posle par sati, kada je sunce obasja, ona je već završila svoj kratki životni ciklus. Možda je zato do sada u FG pronađena samo dva puta. Predstavljam Vam Conocybe deliquescens sin. Galeropsis lateritia - at Fruska gora.
- Parasola sp. možda Parasola plicatilis - at Fruska gora (fotografija 3).
Suillellus luridus sin. Boletus luridus - Kovara
- Gljiva je jestiva posle prokuvavanja u slanogj vodi od 10-tak minuta. Voda se baca, a gljiva je dobra i manje crvljiva od većine vrganjevki u ovo doba godine - at Fruska gora (f 4).
- Thelephora anthocephala, još jedna gljiva koju u FG srećem prvi put - at Fruska gora (f 5).
- Bajkovit brežuljak, obrastao mahovinom. A tu je i gljiva i to Russula Virescens - Golubaca ili Zeka, mada malo nespecifična. Ali posle tolikih kiša nije ni čudo - at Fruska gora (f 6, 7).
- Leccinellum pseudoscabrum sin. Leccinum carpini - Grabov ded, skakavac i cigla. Otkud cigla u šumi ne znam. Za dedove naravno znam, bili su okruženi sa svih strana grabovima. A ova tri nisu naravno bila jedina - at Fruska gora (f 8).
- Zuta Russula, ali koja, Russula aurea nije jer ima skroz belu drsku. Padaju mi na pamet Russula claroflava i Russula ochroleuca - at Fruska gora (f 9).
- Lactarius vellereus - Kravlje vime. Ove gljive je bilo bukvalno svuda i to primeraka od po 20-30 cm. Ako spadate u mazohiste koji ovu gljivu jedu, i pored toga što je veoma gorka, pravac u šumu i poterajte prikolicu - at Fruska gora (f 10).
- Cantharellus cibarius ili ... Trenutno u FG ima dosta krupnih lisičarki. Ove su bile sitne, intenzivno obojene sa malo crvenkaste na šeširićima - at Fruska gora (f 11).
- Cortinarius sp. - at Fruska gora (f 12).
- Craterellus cornucopioides - Crna Truba i Cantharellus cibarius - Lisicarka, ali džinovska - at Fruska gora (f 13).
- Ramaria flava ili Ramaria aurea - Obe imaju intenzivno belo dno drške. Jedna je malo manje a druga malo jače žuta. Ovo je inače mlad primerak. Ako stignem obići ću ga ponovo - at Fruska gora (f 14).
- Hydnellum concrescens - Karakteristično za ovu gljivu je da skoro od sredine izbijaju sekundarni šeširići. Himenijum se sastoji od sitnih bodlji. Još jedna gljiva koju sam u FG sreo prvi put - at Fruska Gora (f 15).
- Sarcodon scabrosus - Za razliku od Sarcodon imbricatus koji raste u planinskim četinarskim šumama i koji mu je sličan, Sarcodon scabrosus raste u listopadnim šumama. Ovaj je rastao u delu šume sa debelim bukvama. Nije jestiv zbog gorkog ukusa, a i miris mu nije neki - at Fruska gora (f 16).“
Tekst i fotografije: Stevan Baluban, član GD Novi Sad


















