Fri03292024

Poslednja izmena:11:54:17 AM

Back KULTURA OBELEŽAVANJA Sajam stvaralaštva seoskih žena u Vojvodini

Sajam stvaralaštva seoskih žena u Vojvodini

  • PDF
  • Prethodna
  • 1 of 12
  • Sledeća

Deseti po redu „Sajam stvaralaštva seoskih žena u Vojvodini“ održan u nedelju, 14. oktobra, okupio je u Auli Master centra Novosadskog sajma, 210 udruženja iz 39 od 45 pokrajinskih opština. Organizator Sajma, Zavod za ravnopravnost polova, započeo je ovu aktivnost sa ciljem promovisanja rada, kreativnosti, preduzetničkog duha žena iz ruralnih područja Vojvodine, a povodom obeležavanja Međunarodnog dana seoskih žena (15. oktobar), ustanovljenog Rezolucijom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija 2007. godine, kako bi zemlje širom sveta ukazale na poseban doprinos žena na selu, na njihovu ključnu ulogu u unapređenju poljoprivrede i ruralnog razvoja i eliminisanju siromaštva na selu.

- Ovo, deseto po redu okupljanje udruženja žena, treba da ukaže na društvenu kategoriju žena sa sela koje su često nepravedno zapostavljene, nedovoljno priznate, marginalizovane. Smatramo da lokalne samouprave sa čijih teritorija one dolaze, nemaju realnu sliku o njihovim potencijalima, ogromnom resursu u znanju, veštinama i njihovim kapacitetima - istakla je Katarina Krajnović, službenica za odnos sa javnošću i marketing Zavoda za ravnopravnost polova.
Smatra da bi lokalne samouprave trebale ne samo da prepoznaju, već i da brendiraju neke od tih proizvoda kao svoj zaštitni znak i reprezent. Ona dodaje, da se Srbija, ratifikovanjem određenih međunarodnih dokumenata obavezala da ukaže na poseban doprinos žena sa sela, u eleminisanju siromaštva i razvoju poljoprivrede i lokalnih zajednica uopšte, sa namerom da ove proizvode orijentiše na tržište i predstavi kao turistički potencijal. „Sajam stvaralaštva seoskih žena u Vojvodini“ je idealna prilika da žene pokažu ono što je karakteristično za Vojvodinu: pre svega rukotvorine, vez, nakit, suvenire i tradicionalnu vojvođansku hranu pripremljenu po starinskim receptima. S druge strane, ovo je i prilika da se posetioci, među kojima i predstavnici institucija, stručna javnost i mediji upoznaju sa njihovim bogatim stvaralaštvom.
- I pored svega, položaj žena na selu nije dovoljno priznat, a njihov rad dovoljno poznat u javnosti. Rešenje problema vidimo u njihovom obrazovanju, lakšem pristupu informacijama, u ekonomskom osnaživanju i pristupu finansijskim sredstvima. Često žene na selu nisu vlasnice svojih nepokretnosti, što znači da one ne mogu da podignu kredit za pokretanje nekog posla. Da bi se ekonomski osnažile i ušle u preduzetničke vode, moraju biti finansijske potkovane - objasnila je gospođa Krajnović. Ovakav jedan skup za žene iz ruralnih područja osim druženja predstavlja i dopunski prihod, valorizaciju njihovog svakodnevnog rada. Ono što nedostaje je da se njihovi proizvodi, uz stručnu pomoć, odgovarajuće predstave, upakuju i učine vizuelno zanimljivim i prepoznatljivim, da privuku pažnju potrošača. Prema mišljenju Katarine Krajnović, upravo je to segment gde bi lokalna samouprava mogla da podrži udruženja. Takođe, da svojim poslovnim partnerima, umesto viskija i rokovnika ponudi ćilim, lutku od ljuštike, oslikanu bundevu, teglicu džema i sl. Bezmalo svako delo zlatnih ruku ovih žena moglo bi se ponuditi turistima i kao suvenir, kvalitetnu i jedinstvenu uspomenu na boravak u našoj zemlji. - Prepoznavanje onoga što rade naše žena na selu morao bi da bude državni projekat. Ništa manje važna nije uloga medija jer ako se seoske žene predstave samo kao domaćice koje mese, čiste oko kuće, onda će javnost tako i da ih gleda. Ali, ako se stalno ukazuje na njihova umenja i veštine, njihov rad viđen iz nešto drugačijeg ugla biće realnije shvaćen - zaključila je Katarina Krajnović.

Više fotografija na: https://www.facebook.com/topsrbija/media_set?set=a.2310906142256199&type=3

Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com