Thu03282024

Poslednja izmena:11:54:17 AM

Back PRIVREDA INSTITUCIJE Dr Olivera Đuragić: Međunarodni kongres o kvalitetu i bezbednosti hrane potvrdio reputaciju FINS-a

Dr Olivera Đuragić: Međunarodni kongres o kvalitetu i bezbednosti hrane potvrdio reputaciju FINS-a

  • PDF
  • Prethodna
  • 1 of 10
  • Sledeća

Naučni institut za prehrambene tehnologije (FINS) u Novom Sadu je krajem oktobra bio domaćin IV Međunarodnog kongresa „Tehnologija, kvalitet i bezbednost hrane" i XVIII Međunarodnog simpozijuma „Tehnologija hrane za životinje“. Cilj kongresa koji se održava svake druge godine, bio je da predstavi najnovija naučna saznanja iz oblasti hrane i hrane za životinje, omogući individualnu i institucionalnu međunarodnu saradnju, te podstakne umrežavanje.

Po završetku Kongresa, direktorica Instituta, dr Olivera Đuragić, podelila je svoje viđenje događaja, koji je okupio naučnike iz 23 zemlje sveta koji su predstavili rezultate najnovijih naučnih dostignuća iz oblasti nauke o hrani i nauke o hrani za životinje. - Smatram da smo ispunili naš cilj da okupimo naučnike iz Evrope i šire, ljude koji se bave različitim aspektima hrane, tehnologije, kvaliteta, bezbednosti, sve ono što se dešava u lancu hrane. Potvrda takvog razmišljanja su i pohvale učesnika, evropskih i američkih naučnika o organizaciji kongresa, ali i izboru tema. Posebno smo ponosni na prisustvo dva eminentna naučnika sa Texas A&M University koji su se pridružili opštoj oceni o kvalitetu ovog događaja. Tokom tri dana Kongres je bio stecište najeminentnijih naučnih radnika, inostranih i domaćih, koji su prezentovali vrhunske naučne rezultate, što nas čini veoma zadovoljnim.
*Da li je ovo način i za promociju Instituta, s obzirom da je poznato kolike su duge i ozbiljne pripreme za organizaciju jednog ovakvog događaja i da li postoji svest o njegovom značaju?
- Mislim da ni mi sami nismo svesni. Tek kada nešto prođe i kada dobijemo povratne informacije sa strane, shvatimo da smo uradili jednu veliku stvar kojom smo doprineli ne samo afirmaciji našeg Instituta nego i Srbije u celini. Mislim da institucija poput FINS-a, koja se bavi tako širokom istraživačkom oblašću kao što je hrana, u našoj zemlji ne postoji. Imamo institute koji su usmereni na određene aspekte proizvodnje hrane ili poljoprivrede, ali mi smo u našem Institutu sublimirali sve tehnologije i možda smo ponekad i previše skromni pa ne znamo da se pohvalimo ili nemamo odgovarajući marketing da bi sve to naše znanje promovisali i pokazali svetu. Kongres je jedna od tih prilika gde možemo da pokažemo što znamo i da se pohvalimo da možemo da stojimo rame uz rame sa nekim institucijama iz Evrope i sveta upravo zato što imamo kvalitetan istraživački kadar, mlade ljude koji rade u toj oblasti, i dosta dobru opremu, koja zahteva permanentno obnavljanje.
*Napretka u naučnoistraživačkom radu nema bez savremene opreme. Koje su mogućnosti i načini dolaska do odgovarajućih sredstava za rad?
- Trudimo se da preko različitih konkursa, vidova subvencija ili pomoći koji nudi država obezbedimo vrhunsku istraživačku opremu. Imali smo nesreću da poslednji ciklus Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja dugo traje, na samom početku tog ciklusa su bile raspisane velike javne nabavke za opremu za istraživačke institucije i tada smo dobili dosta opreme. Kasnije, većih nabavki nije bilo. Nadam se da će Ministarstvo u budućnosti misliti i na nas i da će omogućiti nabavku savremenije opreme. Neka institutska oprema je već stara deset i više godina, neke jedinice su iz vremena pre formiranja Instituta, a i ona „nova“ uvek bi mogla da se poboljša. Na tržištu ima dobre opreme, ali je ona skupa. Nadamo se da će nadležna ministarstva, sekretarijati, imati sluha za takvu pomoć. Od Sekretarijata za visoko obrazovanje i naučnoistraživačku delatnost smo već dobili pomoć za kupovinu opreme za molekularnu analizu hrane i verujem da će taj trend saradnje biti nastavljen.
*Institut je svetao primer povezanosti nauke i privrede, i primećeno je da se ta veza kreće u dobrom pravcu.
- To je jedan od aspekata koji negujemo dugi niz godina, za šta možemo da se zahvalimo nadležnim institucijama koje tu saradnju promovišu i podstiču raznim vrstama programa, subvencija kako institucijama tako i privrednim subjektima. To je obostrana korist i za nas kao istraživačku instituciju i za neki privredni subjekt, ali i za zemlju u celini, jer dobijamo bolje i kvalitetnije proizvode, ali i privrede u celini, ako se u nju ulaže znanje. Poenta postojanja naučnoistraživačkih instituta je primena znanja u praksi i mi se trudimo da taj naš moto svakodnevno ispunjavamo.
*Koja su planovi daljeg rada Instituta?
- Osim fokusa na svakodnevne delatnosti vezane za kontrolu kvaliteta i bezbednosti hrane, Institut je aktivan i na nekoliko tekućih projekata koje finansira Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, takođe i na nekoliko međunarodnih projekata. Upravo završavamo jedan veliki međunarodni projekat iz program Horizont 2020 kojim rukovodi dr Milica Pojić sa FINS-a. Smatram da je taj projekat uspešno realizovan. Predstoje nam apliciranja na buduće pozive i u pregovorima smo sa potencijalnim konzorcijumima iz Evrope za koje se nadamo da će uroditi plodom. Naš target su tzv. networking projekti, sa ciljem osnaživanja umrežavanja organizacija civilnog društva na regionalnom i međunarodnom nivou, podržavajući razmenu znanja, veština i kontakata. Istraživačke projekte je teško dobiti, jer su nam konkurenti veliki instituti iz Velike Britanije, Francuske, Nemačke. Networking projekti su za nas izuzetno značajni, jer tako usvojena znanja možemo da primenimo, ali ne i prepišemo, u našim uslovima. Naša zemlja je u drugačijem okruženju sa drugačijim privrednim sklopom, te moramo da se prilagođavamo uslovima koji oko nas vladaju. Saznanja iz sveta doprinose razvijanju osećaja šta i na koji način treba da radimo i kako da to znanje valorizujemo u okviru naše zemlje - izjavila je za portal www.topsrbija.com dr Olivera Đuragić.
 

Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com