Zoran Jelenković iz Turističke organizacije Raška, i jedan od osnivača Mikološko-gljivarskog saveza Srbije, ceo svoj život posvetio je turizmu. Već punih 37 godina učestvuje u kreiranju Kopaonika kao intersantne turističke destinacije tokom svih 365 dana. Od osnivanja TO do danas učio je i praktično se nosio sa svim onim što se dešavalo na ovoj planini, koja je imala i svoje sjajne, ali i drugačije trenutke.
Nastojao je da afirmiše sve što je vredelo u negdašnjem turizmu u Srbiji i Jugoslaviji, modifikujući i dopunjujući aadržaje koje je vreme pregazilo, ali uvek u želji da se na ovom prostoru napravi jedan atraktivan i sadržajan turistički centar. Danas je Kopaonik turistički (zimski isto koliko i letnji) planinski centar koji može da konkuriše većini vodećih svetskih centara zahvaljujući godinama rada gospodina Jelenkovića i njemu sličnih.
- Nije dovoljno imati ovakav tip turističkog mesta kao što je Kopaonik, jer zimski turistički centar je ranije radio četiri meseca u godini i sve ostalo je bilo životarenje. Turistički radnici Kopaonika i opštine Raška učinili su mnogo da obogate sadržaje u svim godišnjim dobima, što iz godine u godinu daje sve bolje rezultate i što se sada može reći da ova planina „živi“ čitavu godinu. Za Republiku Srbiju, posebno za uslove u kojima se ona trenutno nalazi, kada podiže glavu u nastojanju da pokaže svetu ko smo, šta smo i kakavi smo, došao sam na ideju da pokrenem jednu inicijativu, a kao polaznu tačku izabrao sam minulu MAK 2019 - Međunarodnu biznis konferenciju održanu krajem januara na Kopaoniku, u nadi da ćemo zajedno uspeti da ideju promovišemo sve do resornih ministarstava.
Naime, po novom Zakonu o turizmu definisana je kategorija „turistički prostor“. „Turistički prostor“ o kojem ja želim da pričam je Dolina kraljeva. Ona obuhvata prostor od manastira Žiča do manastira Sopoćani; prostor na kojem je stvorena srpska država. To je prostor naše duhovnosti, to je ono što treba da pokažemo svetu. Ako Grci imaju Meteore koje posećuju milioni turista na jedan dan da bi videli čudo prirode, zamkove, poput zamka grofa Drakule u Rumuniji, francuske šatoe, austrijske i nemačke dvorce, kao pojedinačne slučajeve koje posećuju milioni turista, mi na malom prostoru od 50-tak kilometara imamo manastire: Žiču, Studenicu, Staru i Novu Pavlicu, Gradac, Sopoćane, Đurđeve stupove, kao nosioce cele ove priče. Na ovom prostoru nalaze se četiri srednjovekovna utvrđenja koja treba obnoviti: Grad Maglič (Opština Kraljevo), Grad Drvenik (opština Raška), te Ras i Jeleč (Novi Pazar).
Ideju o pokretanju proglašenja ovog turističkog prostora, koje radi Ministarstvo turizma, da bi se cela priča stavila u jedan lep kontekst, potrebno je početi od tri opštine (Kraljevo, Raška, Novi Pazar), koje će potpisati Sporazum o saradnji i pokrenuti inicijativu, samim tim i učestvovati u slanju podataka potrebnih za proglašenje turističkog prostora. Proglašenje turistčkog prostora Dolina kraljeva, paralalno predviđa upoznavanje javnosti i investitora iz celog sveta jer se pre svega radi o priči koja je komercijalna. Ova inicijativa pruža priliku za obnovljanje pomenutih gradova-uvrđenja, u kojima ćemo imati i velmože, i oružarnice, nosioce pečata i svih onih koji su činili dvor naših predaka. U podnožju ovih gradova treba graditi savremena etno sela, koja bi činili smeštajnu bazu za turiste koji bi posetili Dolinu kraljeva.
Ovaj prostor bogat je i značajnim banjama. Tu su u opštini Kraljevo Mataruška banja, Bogutovačka banja, u Novom Pazaru Rajčinovića i Novopazarska banja. Jošaničku banju smo izuzeli iz ovog prostora, mada bi trebala da pripadne, jer je usko vezana za Kopaonik.
Opština Kraljevo je pokušala sa idejom da to uradi sa Magličem, ali kao jedan objekat teško da ima perspektivu i mnogo je skuplji sam projekat obnove. Jer, svaki takav prostor podrazumeva postojanje destinacijske menadžment kompanije i destinacijsku menadžment organizaciju, što umnogome povećava troškove i nedovoljno povezuje prostore.
Moja namera je bila da predstavim ovu ideju, sa kojom će nadam se biti upoznati i mediji. Sa ovom idejom upoznaćemo i opštine i ličnim vezama ići do Ministarstva i svih onih koji mogu da doprinesu njenoj realizaciji. Nadam se da ćete priču podržati jer smatram da je mesto i vreme da to počnemo da radimo, zbog nas samih i naših korena, ali i našeg turizma kao važne privredne grane. Očekujem da će za deset godina ovde boraviti milioni turista koji će poneti lepu sliku o delu naše istorije i o nama - u jednom dahu je za portal TopSrbija.com izjavio gospodin Zoran Jelenković.