Fri03292024

Poslednja izmena:11:54:17 AM

Back REPORTAŽE PREDSTAVLJAMO Hajduci ponovo „haraju“ istočnom Srbijom

Hajduci ponovo „haraju“ istočnom Srbijom

  • PDF
  • Prethodna
  • 1 of 3
  • Sledeća

            U strahu od hajduka predvođenih najpoznatijim, Ivanom Babejićem, koji je nosio nadimke „Robin Hud sa Homolja", „Gorski car", „Hajdučki poglavica", nekada se govorilo:  „Bez nevolje ne idi u Homolje!“

            Homoljski odmetnici najviše su harali istočnom Srbijom (Homoljem i Zviždom), uglavnom zahvaljujući slaboj naseljenosti ovog dela zemlje. Iza njih ostali su mitovi i legende koje se i danas prepričavaju, a brojni toponimi koji su u svom nazivu sačuvali pridev „hajdučki” svedoče o njihovoj prisutnosti na ovim terenima. Tu su brojne pećine, od Ceremošnje u kojoj su se u XIX veku hajduci krili, do Hajdučke pećine i danas posetiocima nedostupne; Hajdučkog kladenca, izvora pitke vode na 844 mnv; istoimenog vidikovca nezaobilaznog na usponu do najviše tačke Homolja Štubej; Hajdučkog opanka, jednog od milion i po stalaktita u pećini Ceremošnji; lekovite Hajdučke trave ili Hajdučice; pa čuvenog Hajdučkog meda, te gurmanluka poput Hajdučke prženice, Hajdučkog jagnjeta ili „jagnjeta iz blata“ pripremanog između dva prepada na turske karavane, do Hajdučkog pasulja u kazanu, kojem ni danas niko ne može odoleti...  Da li ste znali da Homolje na crkvenoslovenskom jeziku znači: skriveno, prećutano, pritajeno, baš onako kako su živeli tamošnji hajduci u okolini Kučeva, grada u srednjem toku zlatonosnog Peka.
            Danas je drugačije vreme. Planinske staze i bistra voda Peka i nebrojnih planinskih potoka, retki primerci očuvane prirodne arhitekture pećina Ceremošnje i Ravništarke, zdrava hrana privlače putnike i sve veći broj organizovanih grupa turista.
            U nastojanju da pomire prošlost i sadašnjost, i podsećanjem na tradiciju ovog kraja zaintrigiraju goste Homolja, grupa zaljubljenika u prirodne retkosti Istočne Srbije svojem udruženju dali su ime „Hajdučki raj“.
            Udruženje ljubitelja prirode „Hajdučki raj“ Ceremošnja, registrovano je 05. decembra 2018. godine. Njihov zastupnik, gospodin Dragoslav Milić objašnjava da je motiv družine sastavljene od par momaka iz Ceremošnja i Smedereva da ostatku sveta prenese kompleksnu etno - eko priču ovog dela Homolja. Prvi organizovan nastup imali su u Lajkovcu na kulturno-običajno-turističkoj manifestaciji „Hajdučki sastanak“, koju organizuje Turistička organizacija opštne Lajkovac, a čiji je autor direktor Milutin Ranković. Održanom uoči Đurđevdana, članovi Udruženja priredili su jedinstven performans: Dragoslav Milić je demonstrirao sviranje tradicionalnog instrumenta bušima, rikala, ili pastirske trube, članovi folklorne sekcije su izvodili narodne igre i pesme iz Kučeva i hodali na štulama, jer je poznato da je to bio način na koji se prelazila reka, a da noge ostanu suve. Štule su koristili i gazde, vlanici da ne bi ostavljali tragove obuće, leti u prašini, zimi u snegu. Okrugli tragovi štula dovodili su u zabunu lopove i prevarante koji nisu znali da je ovaj iz kuće izašao ili se upravo vratio.
            - Planiramo da u vreme letnjeg raspusta organujzujemo eko komp za decu osnovnoškolskog uzrasta iz Smedereva. Program koji smo osmislili predviđa boravak od pet - šest dana u prirodi i aktivnosti poput branja lekovitog bilja i šumskih plodova, pripremanje autohtonih jela ovog kraja, upoznavanje sa domaćim životinjama, obilazak pećina Ravništarke i Ceremošnje i ako bude zaiteresovanih, obićićemo neki od manastira u okolini. U terenskom radu pomoć će nam pružiti licencirani vodič, predsednik Udruženja ljubitelja prirode „Sladun“ iz Smedereva. Nastojaćemo da se družimo, sarađujemo sa društvima i udruženjima koja gaje slične vrednosti našim, da se širimo u pravcu promocije našeg etno nasleđa, naših korena. Podjednako ćemo se baviti negovanjem i očuvanjem tradicionalnih vrednosti i prirodnim znamenitostima i čudesnim prirodnim lepotama ovog dela Srbije - izjavio je za portal TOPSRBIJA, gospodin Dragoslav Milić.
            Nekada su ovaj kraj putnici naširoko zaobilizali iz straha od susreta sa hajducima. Ovi današnji hajduci se trude ne bi li putnike u što većem broju privukli, čineći im dostupnim nagomilano bogatstvo prirodnih i ljudskom rukom stvorenih resursa, ukazujući im poslovično gostoprimstvo ovdašnjih domaćina i svoju ljubaznost. Udruženje ljubitelja prirode „Hajdučki raj“ ispričaće i poneku legendu o neustrašivim momcima koji su se iz ko zna kojih razloga odmetnuli u hajduke i za sobom ostavili nebrojane priče o skrivenim mestima o kojima se još uvek malo zna.

Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com