Thu03282024

Poslednja izmena:11:54:17 AM

Back TURIZAM TURISTIČKE ORGANIZACIJE Zlatibor turistima otkriva svoja sela

Zlatibor turistima otkriva svoja sela

  • PDF
  • Prethodna
  • 1 of 10
  • Sledeća

            Prva pomisao na Zlatibor je njegov turistički centar sa slikom Palisada, Zlatiborskog jezera i prepunog turistima Kraljevog trga. Međutim, sadržajima prebogata turistička ponuda ovog dela planine nije po svačijem ukusu, i u potrazi za mirnim, zelenim predelima sa razbacanim kućama i nepreglednim šljivicima na padinama šumovitog dela planine, turisti rado stižu do nekih od 17 zlatiborskih sela. Taj trend su prepoznali turistički radnici i pre deset i više godina u svakom selu inicirali i podržali manifestaciju, promovišući ono po čemu je to mesto karakteristično, ali i sve druge prirodne i istorijske znamenitosti tog dela, sa akcentom na etno-kulturnoj priči upletenoj u čuvene zlatiborske čarape, šalove, džempere i gunjeve, bez kojih se ni jedan turista ne vraća kući.

            Mačkat je svojevrsan brend ove planine, nezaobilazna stanica za sve one koji dolaze na Zlatibor i to sve zbog vruće jagnjetine u jednom od restorana u centru sela. Po manifestacionom turizmu i svojoj „Pršutijadi“, sajmu na kojem najbolji zlatiborski pršutari izlažu i prodaju zlatiborsku goveđu i svinjsku pršutu, slaninu i razne vrste kobasica, koji poseti oko 10.000 turista.
            Šljivovica je poznata po izuzetno lepoj prirodi i proizvodima od voća. Raskrsnica je turističkih puteva koje vode do Višegrada, Mokre Gore i čuvene Šarganske osmice i Drvengrada. U selu se nalazi umetnička galerija „Tijanića vodenica”, a u maju se tradicionalno održava Sajam domaće rakije šljivovice i drugih proizvoda od voća. Verodostojni nalazi kažu da je pre 150 godina ovo zlatiborsko selo bilo bogato, kako dobrim domaćinima tako i stablima šljiva, kojih je bilo i do 30.000. Otuda je i potekla kvalitetna domaća rakija-šljivovica koja se prvi put u zapisima, kao značajan proizvod iz ovih krajeva spominje još davne 1868. godine, da bi 2008. godine dobila i svoj Sajam.
            Rožanstvo je i danas selo u kojem se prave buradi, kace i drugi predmeti od drveta. U selu se nalazi banja lekovite vode Vapa, temperature 17°C koja pomaže u lečenju očnih i kožnih oboljenja. Kroz selo protiče reka Prištavica na čijoj se desnoj obali nalazi jedna od najlepših pećina u Srbiji - Stopića pećina. Na lokalitetu Zmajevac svake godine se održavaju „Susreti na Zmajevcu”, a u samom selu svakog avgusta Sabor izvorne narodne pesme „Bez izvora nema vode”.
            Gostilje je selo u kojem turisti mogu doživeti pravu zlatiborsku idilu. U samom selu izvire potok na čijem vrelu se proizvodi Zlatibor voda. Prirodna atrakcija je vodopad na Gostiljskoj reci. Svake godine, 2. avgusta, u Gostilju se organizuje sportska manifestacija „Ilindanski sportski susreti” sa bogatim programom i večernjim koncertom.
            Jablanica je poznata po crkvi brvnari iz 1838. godine, a posebno po manifestaciji „Seoski višeboj“, takmičenju u tradicionalnim zanatima, veštinama i sportovima, onim koji polako nestaju, ali zahvaljujući njenim meštanima, predstavljaju živopisnu atrakciju zlatiborskog kraja.
            Turisti pokazuju zanimanje i za selo sa najviše sunca na Zlatiboru - Rudine, u čijoj blizini se nalazi i reka Katušica, kao i dva jezera pogodna za pecanje; za Sirogojno, gde se nalazi čuveni Muzej na otvorenom - „Staro selo“, ali i manifestaciju „Petrovdanski dani" kojom se uz podsećanje na stara vremena i običaje obeležava Petrovdan, posvećen Svetim apostolima Petru i Pavlu.
            Na putu ka visoravni na 1000 metara nadmorske visine na kojoj je smešteno selo Semegnjevo podignuta su čak tri kupalište: „Kod komšа“, „Zlаtiborskа jezerа“ i „Trčinogа“ gde se posetioci mogu osvežiti tokom leta.
            Ljubiš, rodno mesto Ljubivoja Ršumovića poznato je po najboljoj pastrmci na planini. Nije ni čudo što je ovde ustanovljena manifestacija „Dani pastrmke“, a za etno domaćinstvo sa kupalištem „Boškova voda“ kažu da ume najbolje da je pripremi.
            Crkva brvnara u Dobroselici sagrađena 1821. i Prerast u podnožju južnog oboda Ravnog Tornika, na lokalitetu Točkovica, u narodu poznata kao Točkovička pećina ili Šupljica, mesta su koja treba posetiti.
            - Opština Čajetina i TO Zlatibor su usredsređeni na razvoj seoskih mesnih zajednica. Mnogo se ulaže u infrastrukturu, u puteve, vodovod i kanalizaciju, a škole i domovi zdravlja se ne zatvaraju jer je to jedan od bitnih uslova ostanka stanovništva na selu. Uz to opština Čajetina je dodeljivala subvencije za turizam i poljoprivredu i sa tim će nastaviti. Velika je stvar što se mlado stanovništvo zadržava ili se vraća na selo, započinje svoj biznis, otvara farme, kreće u poljoprivredu proizvodnju, a sve je više registorvanih seoskih turističkih domaćinstava koja preuređuju kuće, apartmane i kategorizovane sobe, što nam daje za pravo da u nekom našim narednim akcijama ta sela učinimo aktivnijim i turistima interesantnijim. Svako selo ima svoju manifestaciju po kojoj je karakteristično, ali svako od njih ima još štošta da otkrije gostima i na tome ćemo posebno insistirati - objasnio je direktor Turističke organizacije Zlatibor Vladimir Živanović, i dodao da je nekolicina poljoprivrednih proizvođača i prerađivača zagolicala interesovanje turista, otvaranjem svojih domaćinstava za posetu. Jedno od njih je Pršutana Aćim iz Mušveta.
Kriva Reka poznata je po velikom broju proizvođača aronije, borovnice, maline, uređenim kućama i okućnicama za sve zainteresovane da vide kako izgleda jedan dan zlatiborskog seljaka.
            Po rečima direktora, opština Čajetina će pomoći JPP u razvoju agroindustrijskog centra, koji bi okupio male proizvođače sa Zlatibora „pod jednom kapom“ i sa žigom kvaliteta tih proizvoda, kao načinu da proizvođači dođu do kvalitetnijeg proizvoda i konkurentnije cene.
            - Trenutno, destinacija Zlatibor raspolaže sa oko 30.000 ležaja, 5.000 u hotelskim  smeštajnim kapacitetima dok je ostalo u privatnim vilama, apartmanima i sobama. Razvojem turističkog Zlatibora, koji se definisao kao destinacija u kojoj sezona traje 365 dana, obezbeđeno je sigurno tržište za plasman svih proizvoda proizvedenih u seoskim domaćinstvima na planini, jer smo naše goste navikli da osim vrhunskih uslova za odmor, rekreaciju, druženja i zabavu, uživaju u kvalitetnoj domaćoj hrani proizvedenoj na ovoj lokaciji - zaključio je gospodin Živanović.

Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com