Thu03282024

Poslednja izmena:11:54:17 AM

Back REPORTAŽE PREDSTAVLJAMO Zoran Jelenković: Srbija je na dobrom putu da postane razvijena gljivarska nacija

Zoran Jelenković: Srbija je na dobrom putu da postane razvijena gljivarska nacija

  • PDF
  • Prethodna
  • 1 of 10
  • Sledeća

            Četvorogodišnji rad Mikološko-gljivarskog saveza Srbije, od ustanovljenja, septembra 2015. godine do danas, predsednik, gospodin Zoran Jelenković vidi kao uzlaznu konstantu sa prostorom za dalji razvoj.

            Po njegovima rečima zacrtani planovi i ciljevi za ovu godinu su ispunjeni. Na Osnivačkoj skupštini bilo je devet gljivarskih društava, a 2019. godinu Savez završava sa 17. U procesu formiranja su još četiri, i realna su očekivanja da će ih već na proleće, u sklopu Saveza biti preko 20. To je broj od oko 1.300 do 1.500 članova koji su stalno na terenu.
            Savez je poslednje dve godine znatno ojačan stručnim kadrovima, sa sertifikatom i zvanjem gljivara (77), odnosno determinatora (6), vrsnih stručnjaka iz oblasti mikologije, spremnih da daju svoj doprinos na velikom projektu determinacije gljiva Srbije, kao i da svoja znanja stave u funkciju regrutovanja novih kadrova. Planovi su da se u okviru naredne kopaoničke letnje manifestacije „Dana borovnica“, krajem jula 2020, organizuje desetodnevni pripremni kurs za, do sada tri prijavljena, a očekuje se još pet, šest kandidata, za zvanje determinatora. Do 01. maja iz štampe će izaći i knjiga. Ona će ponuditi visok nivo znanja, koje MGSS i članovi Naučne komisije, svesni ozbiljnosti date oblasti. Knjiga kasni jer oblast mikroskopije nije pokrivena na zadovoljavajući način, pa će, kao i prošle godine, kada je gost bio gospodin Marino Zugna, italijanski ekspert za mikroskopiranje gljiva, biti orgnizovan boravak nekog vodećeg stručnjaka iz ove oblasti.
            - Siguran sam da će to biti knjiga koju će rado prihvatiti i naše komšije, savezi gljivara zemalja iz okruženja - ističe gospodin Zoran Jelenković, predsednik MGSS i nastavlja:   
            - Za poslednje tri godine dokazali smo prisustvo preko 500 vrsta gljiva, ali neosporno u Srbiji ima mnogo više. Jedan deo terena, od Zlatara, Sjenice, preko Zlatibora i Tare, uopšte nije pokriven jer za sada, na tim područjima nemamo gljivarskih društava. Na tome intenzivno radimo i siguran sam da ćemo uspeti da „probudimo“ i taj deo Srbije, gde očekujemo veći broj vrsta gljiva interesantnih za nas, posebno na Tari. Ostalo smo uglavnom pokrili i ne očekujemo neka velika iznenađenja.
            Pet godina, svako društvo ima zadatak organizovanja prolećne i jesenje izložbe gljiva.  To je dalo zamašan broj jedinki na osnovu kojih je Savez uspeo da napravi solidnu bazu podataka. Predstoji njihova sistematizacija, da se vidi šta je za tih pet godina nađeno u Srbiji, koje su gljive najučestalije itd., na čemu će raditi Naučna komisija MGSS. To su podaci koje će Savez dragovoljno staviti na raspolaganje nauci, jer se smatra servisom nauke, budući da pokriva ceo teren naše zemlje.
            Respektabilnosti Saveza doprinela je i permanentna saradnja sa Prirodno-matematičkim fakultetom Univerziteta u Novom Sadu, Zavodom za zaštitu prirode Srbije, Institutom za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu Novi Sad i dr. Nalazi MGSS su korišćeni u neki naučnim radovima, na PMF-u u Novom Sadu, i sa potpisom da su to podaci MGSS, što je i lepo priznanje njihovom radu.
            Intenzivirana je međunarodna saradnja, ali se još uvek čeka da zemlje poput Rumunije, Bugarske, Severne Makedonije, BiH i dr., formiraju svoje saveze radi moguće saradnje. Sa druge strane, kroz saradnju sa Savezom gljivara Grčke i Hrvatske, i na vidiku sa Savezom gljivara iz Slovenije, uveliko postoje planovi za zajedničke projekte. Od 15 – 17 novembra očekuje ih susret na Krfu, kome će prisustvovati i predstavnici Saveza iz Italije. Naučna komisija, na čelu sa prof. dr Majom Karaman sa PMF-a, priprema susret i saradnju sa gljivarima iz Slovačke. Pouzdane informacije o daljoj saradnji biće poznate krajem jula, kada se očekuju konstruktivniji dogovori.
            - Meni je jako drago što je Gljivarsko društvo „Ljubomir Vuksanović - Barle" iz Banje Koviljače, sa tradicijom od dve decenije, jedno od najstarijih u Srbiji, prepoznalo smisao pridruživanja radu Saveza. Imaju i ljude koji su dobri poznavaoci gljiva, kojima gazduju vrlo dobro na tom području i mislim da imaju kapacitet da budu jedni od prepoznatljivijih društava u Savezu. Očekujemo i širimo saradnju i prema Mikološkom društvu Srbije, Gljivarskom društvu „Šumadija“ Kragujevac, Gljivarskom društvu „Valjevo“, i svi su dobrodošli, svima smo pružili ruku saradnje, a sve ostalo je do njih - kaže naš sagovornik.
            MGSS je ostvario niz gostovanja na nacionalnim frekvencijama, učešćem u gledanim emisijama, što je pokazatelj da njihov rad izaziva sve više interesovanja javnosti. Teme javnih nastupa bile su vezane za najave predstojećih događaja, popularizaciju gljivarstva i sl. To je lep iskorak u odnosu na raniji obrazac po kojem su gljivari za mišljenje pitani samo povodom trovanja. Sigurno da je tome doprinelo njihovo udruživanje, prvo u gljivarska društva, potom i u MGSS, krovne institucije i jednog od vodećih autoriteta iz ove oblasti.
            Sprečavanje neželjenih posledica, uključujući i one fatalne, bio je jedan od primarnih cijeva novoformiranog MGSS. U zadnje tri godine nije zabeležen ni jedan smrtni ishod izazvan trovanjem gljivama, iako je donedavno, Srbija bila na vrhu neslavne liste u Evropi.
Doduše, bilo je raznih oblika smetnji, ali ne i da su prouzrokovani konzumiranjem gljiva. To je još jedan uspeh obuka, edukacija, priređivanja izložbi, a pre svega radu sa najmlađima, koji se može pripisati aktivnostima gljivarskih društava, prisutnim na terenitma širom zemlje, u turističkim centrima i gradovima. Redovna aktivnost gljivara, čak i predsednika MGSS je obilazak gradskih pijaca i asortimana samoniklih gljiva.
            - To je još uvek neuređen prostor, sa dosta pogrešnih naziva, koji bi trebalo ozbiljnije shvatiti. Na četiri - pet tezgi sa gljivama nije bilo ništa šta je otrovno, ali je nivo kvaliteta ponuđenih bio upitan. Jer, ako se neko komercijalno bavi gljivama radi to na pogrešan način, od neadekvatnog ubiranja, preko transporta do čuvanja na tezgama. Kontrolu bi trebale da redovno sprovode pijačne uprave, merodavne za kontrolu svega što se nudi potrošačima. Koliko je i među njima poznavaoca gljiva, veliko je pitanje - podvlači Zoran Jelenković, svestan ovog problema na koji, za sada ne može da utiče.

Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com