Fri03292024

Poslednja izmena:11:54:17 AM

Back TURIZAM SEOSKI TURIZAM

Seoski turizam

Radoje Raša Stanojlović: Selo i hrana su naša budućnost

  • PDF

Radoje Raša Stanojlović

Seoski turizam u Srbiji je u punom zamahu. Za poslednjih desetak godina, napravljen je ili obnovljen, veliki broj etno-sela, koja uglavnom liče jedno na drugo. Na potpuno atipičan primer u seoskom ili etno-turizmu, naišao sam u selu Rudovci - na selo, koje se nalazi u jednom, većem selu. Reč je o Rašinom selu iliti Rashavillu u selu Rudovci.
Sam po sebi, dolazak u prostor tzv. Rašinog sela, lociranog u selu Rudovci, opština Lazarevac, udaljenom 55 kilometara od Beograda, a oko 150 od Novog Sada, do kojeg pre nego što stignete morate proći pored tipičnih srpskih sela i nestvarno velikog kolubarskog kopa, u kome mašine visoke po nekoliko metara izgledaju kao igračke, je doživljaj. A kada stignete pred Rašino selo, izgleda kao da ste se odjednom našli u nekom drugom svetu, pred kamenim srednjevekovnim zdanjem, sređenim, jako modernim, ali, opet, sa starinskim motivima. Ta mešavina modernog i starinskog, očituje se već na ulasku u ovaj kompleks gde su na velikom kamenom bloku uklesane reči:
“Zemljače, ako si otišao iz zavičaja, završio razne škole i zanate, ako si na visokom položaju u državi, u nauci, u školi, na univerzitetu, fabrici, ne zaboravi da te je podigao i othranio znoj tvojih predaka seljaka, tvoj zavičaj.
 Ako to zaboraviš, izgubio si smisao za pamćenje, za život, izgubio si zavičaj, istoriju tvog naroda, a to znači da si izgubio sebe.”
Radoje Raša Stanojlović, vitalni 63-godišnjak neiscrpne anergije, tvorac Rashavilla ili Rašinog sela, u selu Rudovci, je pre pune tri decenije otišao u Ameriku, radio tamo kao profestor ekonomije na fakultetu u San Dijegu, ostvario se kao biznismen izgradnjom fabrike za proizvodnju zdrave stočne hrane, proputovao pet kontinenata, u Kini susreo Mani Cui i zajedno sa njom došao u svoje selo, da bude uz stare roditelje, ali i izgradi svoj kutak kome će se uvek vraćati, i na neki način dao svoj doprinos ovom kraju, koga neizmerno voli. Neobičan tandem, dva profesora, Raša i Jovana, kako je sada pravoslavno kršteno ime njegove životne saputnice, dočekuje goste uz osmeh i strpljivo ih upoznaju sa svim sadržajima njihovog sela u kome svaki kutak ima neki smisao, najpre da bude mesto za odmor, uživanje i rekreaciju, ali i da spoji starinsko i moderno, da vrati pomalo zaboravljene mirise i ukuse sela i bogatstvo sadržaja koje boravak na selu nudi.

Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com

Cvejin salaš u Begeču, mesto u kojem je zaustavljeno vreme

  • PDF

Zvonka i Aleksa CvejićCeo život se trudila da svoj identitet obeleži nečim unikatnim, što postoji samo kod nje ali, tek kada se kao penzionerka vratila u mesto svog detinjstva, uspela je da se u tome potpuno ostvari.

Danas Zvonka Cvejić udata Kovačević, živi sa svojim bratom Aleksom Cvejićem na „Cvejinom salašu“, 18 kilometara udaljenom od Novog Sada, na samom ulazu u Begeč,  uvek spremna da toplo dočeka svoje goste. Intervencije u prostore na salašu izvršene su samo u tolikoj meri da osveže i uvedu novine u skladu sa vremenom, ali nikako da izbrišu autentičnost.

Životna priča gospođe Zvonke teče nekako ovako: Studirala je filozofiju na francuskom jeziku za strance na L'Université de Grenoble iskoristivši povoljnu okolnost što je njen stric živeo u Francuskoj, a džeparac je zarađivala čuvajući decu. Kada se vratila u Srbiju, do penzije je radila u Turističkoj agenciji “Vojvodina turs”, koja se nedugo zatim ugasila.

-U agenciji sam radila komercijalu i vodila grupe u inostranstvo, ali, retko sam imala priliku da govorim francuski. Zvuči padadoksalno da mi se ovde, na salašu, često pruža šansa da ga koristim, jer dolaze gosti iz Zapadne Evrope, pa i kada nisu baš iz Francuske, uvek se poneko nađe da zna pomalo i taj jezik, kaže Zvonka.

Dok je radila, živela je u Novom Sadu. Poklopile su se neke stvari, pa je negujući roditelje 90-tih godina prošlog veka, sve više vremena provodila u svojoj rodnoj kući u Begeču. Njen otac, Milenko Cvejić rodom je iz Begeča i ne zna se tačni kada je, kako i zašto, prezime Cvejin preinačio u Cvejić. Njegovi preci su Velikom seobom Srba sa patrijarhom Arsenijem III Čarnojevićem 1690.godine, došli u ove krajeve i tu ostali. I on je radio u turizmu, u TA “Putnik”, u Skoplju, Beogradu, gde su i rođena njegova deca Zvonka i Aleksa. Pred sam rat, 1940. godine otac se sa porodicom vratio u Vojvodinu i od deda strica Pere, kupio kuću, današnji salaš.

Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com

Seosko domaćinstvo Miljević, lepa porodična priča

  • PDF

Mia i Dragan MiljevićStari Ledinci su selo koje je naseljavano od davnina. Pruža se duž desne, sremske strane Dunava uz Tavni potok, i čini srce Nacionalnog parka „Fruška gora“. Tragove svog bivstvovanja u Starim Ledincima, ostavili su Rimljani, Tatari, Osmanlije, slovensko stanovništvo... Selo se razvijalo do 1943. godine, kada su ga ustaše i Nemci do temelja spalili, zajedno sa crkvom posvećenom Svetom Nikoli i celokupnom arhivom mesta. Sedamdesetih godina prošlog veka, mesto se obnavlja, a svoju ekspanziju doživljava krajem devedesetih godina sa akumulacijom Ledinačkog jezera, neponovljivim biserom Fruške gore. U letnjim mesecima je, tokom šest godina, koliko je jezero bilo u funkciji, Starim Ledincima znalo proći i po 4.000 gostiju dnevno. Danas, jezera više nema, ali prirodne lepote ovog dela Srema su neiscrpne.

Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com

Novosti iz Azbukovice

  • PDF

azbukovicaUskršnji bazar
Turističke organizacije Ljubovija i Udruženja žena „Vila“,‎ organizovali su 12. aprila u sali skupštine opštine Ljubovija “Uskršnji bazar”, izložbu uskršnjih jaja, oslikavanje jaja na licu mesta i izložbu likovnih radova sa temom predstojećih praznika. Za najmlađe je priređeno druženje sa animatorima iz dečije igraonice „Mali Sirano“. Deca su oslikavala jaja, zabavljala se uz animacije i otišla kućama bogatija za još jedno lepo iskustvo. Učešće su uzela deca iz Predškolske ustanove „Poletarac“, mladi iz „Osmeha“ i deca iz osnovne škole „Petar Vragolić“.
-Cilj nam je bio da animiramo najmlađe i podstaknemo ih da daju svoj skromni doprinos pripremi uskršnjih jaja i da im kroz igru i animaciju prilagođenu Uskrsu skrenemo pažnju na jedan od najvažnijih hrišćanskih praznika. Pored tradicionalnih metoda šaranja jaja, ove godine smo predložili dekupaž tehniku šaranja jaja, tempere boje, oblepljivanje jaja semenkama i slično.

Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com

Klaster Istar 21: Bogatstvo različitosti nastavlja svoj razvojni put

  • PDF

klaster istar 21Klaster Istar 21, održao je redovan godišnji sastanak, u restoranu Fontana u Novom Sadu, koji je bio tesan da primi sve zainteresovane. Ovim sastankom sumirane su aktivnosti članica klastera, njih 37, aktuelne tokom jeseni, zime i početkom proleća, i planirane naredne.

Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com

Majda Adlešić o projektu unapređenja ruralnog turizma

  • PDF

majda adlešićNa nedavno završenom 34. Međunarodnom sajmu turizma u Beogradu, prezentaciju imala je opština Bački Petrovac, koja je predstavila projekat pod nazivom„Centar za unapredjenje znanja u ruralnom turizmu“.

Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com

Gornji Milanovac i Čajetina primer Beočinu

  • PDF

milanovacKrajem januara održana je treća po redu petodnevna praksa službenika iz opštinske uprave Beočin u TO opštine Gornji Milanovac. Praksa je realizovana kao deo edukativnih aktivnosti na projektu „Beočin - nova vizija turističke destinacije!

Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com

Jamena – selo poznato po Udruženju žena

  • PDF

jamena seloJamena je selo u šidskom okrugu koje broji samo 1.130 stanovnika. U selu ima 434 domaćinstava i to je bilo sasvim dovoljno da se osnuje Udruženje žena „Jamena“.

Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com

Beočin – nova vizija turističke destinacije

  • PDF

beocinBeočin, gradić sa deset naselja i 17 hiljada stanovnika, udaljen 17 kilometara od Novog Sada, ušuškan između najlepših proplanaka Fruške gore i glavne evropske rečne saobraćajnice, reke Dunava, na površini od 183 kvadratna kilometra, godinama je bio poznat jedino po tamošnjoj cementari, koja ne samo da je zagađivala ovaj kraj, već i glavni grad Vojvodine, pa i celu Frušku goru.

Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com

Fruškogorski odmor novi turistički proizvod

  • PDF

odmorZa Frušku goru se sa sigurnošću može reći da je uspavana turistička lepotica, koja decenijama čeka poljubac princa na belom konju. Vremena su prolazila, a ova vojvođanska lepotica nikako nije uspevala da se probudi i pokaže sve svoje čari.

Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com